Nakon što je prethodno surađivao za film Soldier’s Courage (2018), redatelj Predrag Antonijević vratio se režiji scenarija priče koju je napisala scenaristica Nataša Drakulić u Dara iz Jasenovca.
S linijom priča napisanom na temelju priznanja preživjelih, Jasenovačka Dara prvi je film koji govori o raznim ratnim zločinima koji su se dogodili u koncentracijskom logoru Jasenovac koji je osnovao režim ustaškog vladara Hrvatske Nezavisne Države. Regija Slavonija, Hrvatska tijekom II. svjetskog rata. Poznat i kao „balkanski Auschwitz“, zahvaljujući barbarskom ponašanju i velikim žrtvama koje podsjećaju na holokaust koji se dogodio u koncentracijskom logoru Auschwitz njemačke vojske, predviđa se da je koncentracijski logor Jasenovac koji je djelovao od 1941. do 1945. godine ubio više od sto tisuća ljudskih života, uglavnom od etničkih Srba, Židova i Rimljana.
Dara iz Jasenovca Filmske Recenzije
Sama radnja Dara iz Jasenovca usredotočena je na priču o desetogodišnjoj djevojčici, Dari Ilić (Biljana Čekić), koja je zajedno s majkom Nadom Ilić (Anja Stanić), bratom, Jovom Ilićem (Marko Pipić), svojim mlađim bratom, Bude Ilića (Luka Šaranović, Jakov Šaranović i Simon Šaranović), kao i stotine ljudi, uglavnom etničkih Srba, vojske ustaškog režima dovele su da uđu i žive u koncentracijskom logoru Jasenovac koji su izgradili. Tamo je Dara Ilić svjedočila okrutnosti postrojbi vojske ustaškog režima koje se nisu ustručavale počiniti djela nasilja, pa čak i ubijati stanovnike koncentracijskog logora – uključujući žene i djecu. Nesretna sudbina zadesila je obitelj Dare Ilić kada su njezina majka i sestra postale žrtve vojske ustaškog režima. Sama, Dara Ilić odlučna je postati snažna figura kako bi zaštitila svoju mlađu sestru koja je sada jedina obitelj koju još uvijek ima.
Teško je ne razgovarati i dati usporedbe između Dara iz Jasenovca i filma koji je režirala Jasmila Žbanić, Quo Vadis, Aida? (2020.). Ako Dara iz Jasenovca ispriča priču o ratnim zločinima koje je hrvatska vojska počinila nad Srbima, onda Quo Vadis, Aida? Umjesto toga, govori o genocidu koji su srpski vojnici počinili nad etničkim Bosnjacima. Ironija. Zašto skupina ljudi koja je nekoć osjećala bol od ugnjetavanja zapravo nosi srce da ugnjetava druge skupine ljudi, možda je to misterij čovječanstva na koji nikada neće biti odgovoreno do kraja vremena. S filmskog gledišta, dva su filma predstavljena s različitim pristupima pričama. Ako je Quo Vadis, Aida? Želeći dati prioritet mračnim nijansama i atmosferi ovog tragičnog incidenta, čini se da Antonijević želi iznijeti pristup koji se osjeća brutalnijim i oblivenijim krvlju kroz razne nasilne scene u priči Dara iz Jasenovca.
Prisutnost scena s nasilnim vrijednostima nije nešto stvarno novo u nizu filmova koji podižu povijesne zapise o postojanju holokausta. Međutim, Antonijevićevo izvođenje ove serije scena češće se osjeća kao iskorištavanje horor elemenata priče o holokaustu nego kao presudni dio naracije o gubitku čovječanstva zbog njegove isporuke, koja često izgleda dominira, nego razvija priča o likovima u logoru.koncentracija. To se posebno osjeća u prvoj polovici snimanja filma gdje Dara iz Jasenovca osjeća da još uvijek nije pronašla temelj za pripovijedanje priča ili narativno stajalište od lika koji se osjeća stvarno snažno. Konačno, kada se priča kreće od lika do lika, ovaj film tada želi iznijeti slijed scena nasilja i patnje kroz koje moraju proći stanovnici koncentracijskog logora Jasenovac.
Dara iz Jasenovca počela je pronalaziti uvjerljiviji narativni smjer tek kad je lik Dara Ilić dobio širi razvoj priče i razvijen karakter u sljedećoj polovici priče. Interakcija koju lik oblikuje s drugim likovima oko njega može stvoriti humanistički dojam koji je poprilično dirljiv – dok i dalje predstavlja boju napetosti i straha od boravka u središtu užasa – kao i neophodno produbljivanje pozadina postojanja povijesnih događaja. Na žalost, s narativnim trajanjem do 130 minuta, priča o Dari iz Jasenovca ne dobiva puno šire istraživanje, kako u smislu likova, tako i trajnog sukoba. Sporedna radnja o pokušaju očevog lika Mileta Ilića (Zlatan Vidović) da sustigne i ponovo se sjedini s članovima obitelji također nije u potpunosti razvijena. Izlaganje Dare iz Jasenovca tada je završilo s polovičnim dojmom i propustilo je brojne prilike za snažniji govor.
Osim ne optimalnog upravljanja pričama, Dara iz Jasenovca radila je s prilično uvjerljivom kvalitetom produkcije. Sve, od produkcijskog dizajna preko kinematografije do frizure i šminke, moći će privući svako oko koje svjedoči mračnim vremenima zločina u koncentracijskom logoru Jasenovac. Antonijević također dobiva najbolju kvalitetu izvedbe iz glumacke postave za filmsku glumu, posebno od Čekića koji glumi središnjeg lika u pripovijedanju ovog filma. Karakterizacija lika Dare Ilić često se ne čini niti previše glatka niti duboka. No, Čekićeva izvedba uvijek može publici dopustiti da osjeti svaki emocionalni sloj koji lik pokušava prenijeti. Izgled sposoban podići i najslabije trenutke u pripovijedanju Dare iz Jasenovca. IMDB Ocjena Filma: 8,7/10
Dara iz Jasenovac (2020)
Žanr: Drama | Ratni
Godina: 2020
Redatelj: Predrag Antonijevic
Producent: Natasa Drakulic
Glavne uloge: Natasa Ninkovic, Vuk Kostic, Marko Janketic, Natasa Drakulic, Biljana Cekic, Igor Djordjevic, Alisa Radakovic, Nikolina Jelisavac, Petar Zekavica, Radoslav ‘Rale’ Milenkovic, Zlatan Vidovic, Bojan Zirovic, Jelena Grujicic, Ana Lecic, Danijela Vranjes
Zemlja: Serbia
Trajanje filma: 130 Min
Datum izlaska: 25.11.2020 (svjetska premijera)
U kinima od : 21.04.2021 Srbija
Dara iz Jasenovca Trailer Filma :
